Proruski mediji u Crnoj Gori nakon ulaska u NATO

Hana Semanić

21. june, 2019

BIRN-ov članak iz 2017. godine pod nazivom „Novi medijski blok – Rusiji sa ljubavlju“[1] piše o velikom broju proruski orijentisanih medija u Crnoj Gori, posebno web stranica, koji su bili ili su još uvijek aktivni bez obzira na to što je zemlja u međuvremenu pristupila Sjevernoatlantskom savezu. Iako su neki očekivali da će se proruske tendencije, koje uglavnom podžava oko 30% Srba koji žive u Crnoj Gori, smanjiti nakon članstva u NATO to se nije desilo. Prethodno spomenuti uradak navodi da je samo u 2017. godini u Podgorici registrovano pet novih web stranica – Ujedinjenje, Nova Riječ, Magazin, Princip i Sedmica. Mediji ovakve orijentacije, bilo da se radi o elektronskim ili štampanim glasilima, imaju jednu zajedničku karakteristiku - promociju službene politike Kremlja ili drugim riječima protivljenje crnogorskom članstvu u NATO savez i Evropsku uniju, te kontriranje vodećoj političkoj strukturi u Crnoj Gori, a sve to uz podršku prosrpski orijentisanih partija u zemlji. Međutim danas, internetski pretraživači pokazuju da je jedino Sedmica (www.sedmica.me), od pet već spomenutih stranica, jedina i dalje u opticaju.

Najeksplicitniji medij koji žustro zagovara prorusku politiku je otvoreno rusofilski IN4S (www.in4s.net), već dobro etabliran ne samo u Crnoj Gori i Srbiji već i šire u regionu. Drugi primjer je prosrpski dnevni list DAN, koji je danas generalno antizapadne orijentacije, iako je ranije bio glasni protivnik crnogorskog članstva u NATO, te zdušno podržavao proruske sentimente u zemlji. Mišljenja javnosti i struke su podijeljena oko medija Vijesti (www.vijesti.me). Ištvan Kaić, koji se bavi analizom medija, je nedavno protumačio rezultate istraživanja koje je pokazalo da su Vijesti za samo dva mjeseca početkom 2019. godine objavile 751 prilog, informaciju ili tekst o Milu Đukanoviću, od čega je 80% njih bilo negativno, a samo 2% neutralno.[2] Stoga neki analitičari Vijesti svrstavaju u samo deklarativno prozapadno orijentisani portal, dok drugi smatraju da ovaj medij potpuno drugačije percipira ruski utjecaj od DAN-a i IN4S-a.

Prosrpski i proruski mediji su za vrijeme pokušaja državnog udara i potencijalnog rušenja s vlasti Mila Đukanovića uoči parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine naveliko i očekivano pisali kako bi Crna Gora trebala implementirati antizapadnu vanjsku politiku koju podržava Rusija. Inače i glavni motiv puča je bio nasilno rušenje vlasti zemlji kako bi se spriječio njen ulazak u NATO. Prosrpski i proruski obojani mediji su prvi izvještavali o državnom udaru i svemu onom što je slijedilo poslije predvođeni srpskom filijalom agencije Sputnjik i već spomenutim IN4S-om, a potom bi ih prenosile dnevna izdanja novina Dan i Vijesti.

Kada govorimo o novinama u Crnoj Gori, prethodno spomenuti BIRN-ov članak navodi mjesečno izdanje Ruske riječi koju izdaje Ruska Gazeta iz Moskve, a koja se štampa i distribuiše uz dnevne novine DAN, inače dnevnik s najbrojnijom nakladom u zemlji, na srpskom jeziku pisane ćirilicom. Urednik DAN-a tvrdi da je ovo bila inicijativa koja je došla direktno iz Rusije, a da je DAN odgovoran samo za štampu i distribuciju. Unatoč glasilima koja se objavljuju na ruskom jeziku, čini se da proruski mediji u Crnoj Gori, kao i generalno na području bivše Jugoslavije, imaju puno više utjecaja kad ih objavljuju domaći elektronski ili štampani mediji, uglavnom zbog jezika i već etabliranih domaćih autora i novinara.

S obzirom na veliki broj Rusa u Crnoj Gori, koji su u proteklih desetak godina kupili nekretnine ili pokrenuli biznise, ne treba čuditi činjenica da u zemlji već postoje novine i radio na ruskom jeziku, te da djeca imaju priliku školovati se na maternjem jeziku ili biti dio sportskih i kulturnih organizacija koje djeluju u Crnoj Gori. Zahvaljujući bezviznom režimu između dvije zemlje, Rusi su drugi najbrojniji turisti u Crnoj Gori poslije Srba, bez obzira na zategnute odnose nakon pokušaja puča i ulaska Crne Gore u NATO.

Potonji slučaj je značajno podijelio crnogorsku javnost na one koji su nesumnjivo bili za ulazak u Sjevernoatlantski savez i na one koji i danas smatraju da je to bio krivi potez vanjske politike zemlje, jer ju je udaljio od Rusije. Prazan prostor između ova dva ekstrema Rusi lukavo koriste i jačaju svoje prisustvo kroz prilike koje se pružaju u medijskom prostoru. Pravdaju ga istorijskim vezama s Crnom Gorom koje sežu od vladavine Petra Velikog, bratskim odnosima između dvije pravoslavne zemlje, te brojnom ruskom dijasporom koja ima trajno boravište u Crnoj Gori.

Jaz u javnosti postoji i kad se radi o nedavnoj presudi Višeg suda u Podgorici u tzv. „suđenju vijeka“ u slučaju ,,državni udar“ u Crnoj Gori koji je trajao godinu i po dana, a u koji su bili uključeni ruski obavještajci, lideri crnogorske opozicije i srpski državljani. Jedan dio javnosti od početka vjeruje u argumentaciju vlasti i tužilaštva, dok drugi misli da je sve farsa i vrlo je jasno da konačna presuda neće promijeniti stavove javnosti koji su već odavno čvrsto formirani. Inače Viši sud je prvostepenom presudom odredio oko 70 godina zatvora za svih 13 osoba optuženih za pokušaj terorizma na dan državnog udara u oktobru 2016. BBC na srpskom piše da su najviše kazne dobili vođe crnogorskog opozicionog DF-a, Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su osuđeni na po pet godina, dok je ruski državljanin Eduard Šišmakov osuđen na 15, a Vladimir Popov na 12 godina zatvora.[3]

Ova priča je još jedna u nizu onih koje potvrđuju da je Balkan prostor na kome se lome koplja. U ovom slučaju u medijskom okršaju između proruskih i provladinih medija medija. Čine se da broj proruskih medija nije porastao nakon ulaska Crne Gore u NATO, ali primjer puča pokazuje da postoje drugi načini kako da se utječe na javno mijenje. U vremenu društvenih mreža i dostupnosti informacija na svakom koraku, veoma je bitno da javnost na kritičan način pristupi vijestima koje im se plasiraju bez obzira na stranu s koje dolaze. 

 

[1] „Novi medijski blok – Rusiji sa ljubavlju,” Balkan Insight, 18. oktobar 2017, http://www.balkaninsight.com/en/article/pro-russian-montenegrins-publish-new-anti-western-media-10-17-2017

[2] „Kaić: Vijesti samo uz novu vlast mogu da operu biografije,“ Aktuelno, 13. april 2019, https://www.aktuelno.me/crna-gora/kaic-vijesti-samo-uz-novu-vlast-mogu-da-operu-biografije/.

[3] „Afera „državni udar“ u Crnoj Gori: Po pet godina zatvora za lidere opozicije,“ BBC News, 9. maj 2019., https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-48220767.