Posjeta Lavrova Povečava Tenzije Pred BiH Izbore

Posjeta najvišeg ruskog diplomata može imati značajan utjecaj na političku scenu u Bosni i Hercegovini budući da dolazi usred vrućih predizbornih kampanja.

Srećko Latal

September 20, 2018

Nadolazeći posjet utjecajnog ruskog ministra vanjskih poslova Sergeya Lavrova Bosni i Hercegovini (BiH) neke stvari može popraviti, ali ih može i bitno pokvariti budući da dolazi samo tri tjedna prije općih izbora.

Od ove posjete Bosni i Hercegovini 21. i 22 rujna korist će sigurno imati Rusija, koja će dodatno učvrstiti svoj već značajan utjecaj na BiH i na ostatak regije. S druge strane, sve lokalne političke stranke i političari će također učiniti sve da je iskoriste na najbolji mogući način za svoje predizborne kampanje.

Bilo kako bilo, posjeta Lavrova će sigurno biti utjecajna.   

Ova posjeta se dešava u kontekstu rastućeg Ruskog utjecaja na području Balkana, koji se proširio tokom zadnje decenije,a posebno nakon što je Vladimir Putin postao predsjednik 2012. godine. Do tog utjecaja je došlo najviše zbog stalnog opadanja prisustva EU i Amerike u regiji, a on se uglavnom zasnivao na bliskim odnosima između Rusa i Srba u novijoj povijesti.

Spojler, oportunist, ili nešto treće:

Ruske frustracije zbog američkih stavova na Balkanu su porasle nakon što je SAD podržala Kosovsku deklaraciju o nezavisnosti 2008. godine, a naročito nakon što je međunarodna rasprava o statusu Kosova tijekom 2011 prešla iz rasprave pred Vijećem sigurnosti UN-a u dijalog između Kosova i Srbije, koji je sponzorirala EU i čime se zaobišlo Rusko učešće.

U BiH je Rusija počela jačati svoje prisustvo od veljače 2007. godine, kad je ruska državna naftna tvrtka Zarubezhneft za 121,1 milijun eura kupila većinski udio u Rafineriji nafte Brod, tvornici motornog ulja Modriča i lancu benzinskih pumpi Petrol - koji se svi nalaze u BiH entitetu Republika Srpska.

Moskva je često protestovala protiv Zapadnih intervencija u BiH i više puta je jasno signalizirala da bi mogla ozbiljno destabilizirati situaciju u podijeljenoj zemlji, ukoliko to poželi.

U očiglednoj diplomatkoj odmazdi za ulogu koju su EU i SAD preuzele u dijalogu Priština - Beograd, Rusija je podržala lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, 2011. godine kad je zaprijetio održavanjem referenduma o državnom pravosuđu, koji je kasnije otkazao pod jakim međunarodnim pritiskom.

U studenom 2014. god., ruski predstavnik u Vijeću sigurnosti UN-a se suzdržao od glasanja za redovno godišnje produženje mandata EU mirovne misije u BiH, "Althea", što je shvaćeno kao još jedan pokazatelj ruske najmere da preuzme snažniju i negativniju ulogu u zemlji.

U narednim godinama Rusija je sa Zapadom igrala igru "vruće-hladno" ponekad ublažavajući a zatim učvršćujući svoje stavove u BiH. Ove često nedosljedne pozicije mijenjale su se uglavnom ovisno o trenutačnoj situaciji u tekućoj globalnoj šahovskoj partiji između Rusije i Zapada, dokazujući da je ruski glavni strateški fokus usmjeren na globalnu političku scenu, više nego na BiH.

Rusija je 2016. godine poduprla još jednu Dodikovu kontroverznu referendumsku inicijativu za obilježavanje Dana  Republike Srpske - koja je dovela do održavanja ovog referenduma u RSu, unatoč snažnom protivljenju od strane Zapada, pa čak i Srbije.

Ta situacija je pokazala da je preko Dodika - koji je posljednjih godina susreo Putina najmanje osam puta - Rusija izgradila vrlo snažnu poziciju u BiH koja je, kad je bilo potrebno, čak mogla zasjeniti ili potpuno poništiti utjecaj koji je Zapad pokušavao izvršiti na vodstvo RSa preko srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Dok su se mnogi zapadni i lokalni dužnosnici žalili protiv onoga što su nazivali ruskim "spojler" efektom u BiH i Srbiji, Moskva je ipak bila dovoljno oprezna da obeshrabri ili čak blokira Dodikovo ustrajavanje ka punoj neovisnosti RSa - što bi prema mnogim stručnjacima dovelo do novog konflikta.

U barem dva navrata - u prosincu 2016. i lipnju 2018. godine - Rusija je potpisala priopćenja Vijeća za provedbu mira, PIC, - tijela sastavljenog od ključnih međunarodnih aktera koji nadgledaju rad visokog predstavnika u BiH OHR - koji su jasno stavili do znanja da se niti jedan od dva BiH entiteta - Federacija BiH i Republika Srpska - "nema pravo odcijepiti od BiH i da oni legalno postoje samo na temelju Ustava BiH". 

Nekoliko dužnosnika bosanskih Srba također je potvrdilo da su u posljednjih nekoliko godina ruski dužnosnici u nekoliko navrata tu poruku prenijeli Dodiku i direktno.

Tko je prvi pozvao Lavrova?

Dok su u prošlosti ove poruke Kremlja očigledno bile u stanju uvjeriti Dodika da ublaži svoju beskompromisnu retoriku i radikalne inicijative, veliko je pitanje hoće li Lavrov poslati sličnu poruku tijekom nadolazećeg posjeta.

Čak i ako to uradi, naredno pitanje je hoće li ta poruka uroditi plodom usred sve komplikovanije političke scene i užarenih predizbornih kampanja.

U ovakvoj situaciji, tijekom čitavog boravka Lavrova u BiH, svaka njegova riječ i gesta će biti temeljito secirana, razmatrana i nakon toga upotrebljena - i zloupotrijebljena - u raznim predizbornim kampanjama.

Ova politizacija posjeta je počela čak i prije samog dolaska Lavrova kada su BiH političari i mediji počeli razmjenjivati teorije i glasine o razlazima odgađanja datuma dolaska vodećeg Ruskog diplomate.

Posjeta je inicijalno bila zakazana za 15-16 rujan, no samo dan prije dolaska, datum je pomjeren na 21-22 rujan, zbog "tehničkih" razloga.

Neki mediji su kazali da je odgoda posjete bila izraz protesta nakon što su BiH vlati u kolovozu zabranile ulaz u zemlju Ruskom piscu Zakharu Prilepinu iz sigurnosnih razloga, jer se on smatra povezanim sa pobunjenicima koje Rusija podržava u istočnoj Ukrajini.

Drugi su tvrdili da je Lavrov odgodio svoj posjet da bi izbjegao prisustvovanje ceremoniji polaganja kamena temeljca za novi Ruski religijski i kulturni centar u Banja Luci, i time spriječio da Dodik - koji je kandidat za Srpsku poziciju u BiH Predsjetništvu - to iskoristi u svojoj medijskoj kampanji.

Nešto skromnija ceremonija je ipak održana u ponedeljak, uz prisustvo predstavnika Ruske Pravoslavne crkve i ruskog ambasadora u BiH Petra Ivancova umjesto Lavrova.

Prema BiH zvaničnicima planovi posjete Lavrova su ostali skoro isti kao i u inicijalnoj verziji, sem prisustvovanja ceremoniji kod novog kulturnog centra.

Lavrov posjet BiH započinje u petak u Sarajevu neformalnim sastankom s ministrom vanjskih poslova BiH Igorom Crnadakom, koji dolazi iz oporbene Partije Demokratskog napretka RS, PDP.

Nakon sastanka s tropartitnim predsjedništvom BiH u subotu ujutro, Lavrov putuje u Republiku Srpsku.

Utjecaj posjete Lavrova BiH će djelomično ovisiti o njegovom sastanku sa tripartitnim predsjedništvom BiH, koji se sastoji od čelnika Bošnjaka Bakira Izetbegovića, koji je otvoreno kritizirao rusku ulogu u BiH u prošlosti; Srpskog člana Mladena Ivanića, koji dolazi i iz oporbene stranke PDP, i čelnika Hrvata Dragana Čovića, koji se trenutno smatra jednim od najbližih političkih saveznika Dodika.

Zadnji ruski posjet BiHi na visokom nivou - posjeta Valentine Matviyenko, predsjednice gornjeg doma ruskog parlamenta u travnju ove godine - izazvao je napetosti i kritike u Sarajevu.

Iako se njen posjet smatrao dijelom nastojanja Moskve da poboljša odnose i sa ostalim BiH čelnicima, osim s Dodikom, on je proizveo suprotan efekat. U njenom obračanju državnom parlamentu u Sarajevu, Matviyenko je konflikt u BiH nazvala građanskim ratom, što je - kao i obično - pokrenulo ljutite odgovore bošnjačkih i bosanskih dužnosnika i medija.

Kako je Matviyenko mogla izbjeći nepotrebne napetosti pažljivijim odabirom riječi, tako su i bošnjački i bosanski dužnosnici mogli bolje iskoristiti posjetu visokog ruskog izaslanstva, na primjer za promicanje bilateralnih poslovnih i trgovinskih odnosa, umjesto vlastitih populističkih, predizbornih interesa.

Ovaj slučaj je pokazao kako jedna riječ može imati velik utjecaj na uzburkanu političku scenu BiH.

Ipak, bez obzira što će se dogoditi u Sarajevu, vjerojatno je da će se najveći utjecaj posjeta Lavrova pokazati kroz njegov odnos sa Dodikom sa jedne strane, a sa druge strane sa Dodikovim glavnim protivnicima, blokom oporbenih stranaka bosanskih Srba, koji se trude da iskoriste predstojeće izbore da oslabe ili svrgnu Dodika.

Dali će Lavrov uspjeti održati ovu osjetljivu ravnotežu između potpore vlasti RSa, istovremeno blokirajući Dodikove potencijalno radikalne i opasne poteze, ostaje da se vidi.

Posao Lavrova zasigurno neće biti lak, a sigurno neće biti nimalo olakšan dubokim podjelama na političkoj sceni, posebno u Republici Srpskoj, gdje su predizborne kampanje bile obilježene najbrutalnijim prljavštinama, incidentima i napadima na novinare, kao i neriješenim ubistvom 21-godišnjaka u Banja Luci.

Zbog toga čak i najosnovnije pitanje - na čiji poziv Lavrov dolazi u BiH - je postala tema izbornih kampanje.

Nakon što je posjet Lavrova BiH bio službeno potvrđen prije nekoliko tjedana, Dodik i Crnadak su zasebno izjavili da su baš oni pozvali Lavrova u BiH, a zatim se javno svađali oko toga čiji je poziv došao prvi i na čiji će se poziv Lavrov odazvati.

Ovo pitanje, koje se može činiti krajnje smiješnim i nevažnim prosječnom promatraču, neki su političari u RSu vidjeli kao moguće ključno pitanje u predizbornoj kampanji.

Zato je, kako tvrde neki dužnosnici bosanskih Srba, novinarima iz glavne RS medijske kuće, RTRS (koja je pod strogim nadzorom Dodika), koji će izvještavati s prve press konferencije Lavrova u Sarajevu, naređeno da to pitanje postave kao prvo.